Nije svaka kvržica rak – benigne promjene na dojkama (I. dio)
Kada tijekom samopregleda, na rutinskom ultrazvuku ili mamografiji otkrijemo promjenu u dojci, prva pomisao često je rak dojke. No, većina promjena u dojkama su benigne, odnosno dobroćudne promjene. Iako mogu izgledom i simptomima nalikovati zloćudnim, dijagnostičke pretrage najčešće pokažu da nije riječ o raku. Unatoč tome, svaku promjenu u dojci važno je temeljito ispitati kako bi se isključio maligni proces. U prvom dijelu teksta govorimo o znakovima, simptomima i vrstama benignih promjena, s naglaskom na ciste u dojkama i fibrocistične promjene.
Benigne promjene na dojkama
Benigne promjene na dojkama su kvržice, zadebljanja ili druge promjene u tkivu dojke koje nisu maligne. Iako benigne promjene nisu zloćudne, simptomi mogu biti vrlo slični onima koji se javljaju kod raka dojke, primjerice, napipana kvržica, iscjedak iz bradavice ili promjena oblika ili izgleda dojke.
Zbog toga je važno svaku novu promjenu na dojci shvatiti ozbiljno i obratiti se liječniku radi daljnje dijagnostike. Rano otkrivanje važno je za pravovremeno djelovanje, bilo da je riječ o benignoj ili malignoj promjeni.
Dobra vijest je da su dobroćudne promjene na dojkama vrlo česte, mnogo češće od raka dojke. U većini slučajeva riječ je o fibrocističnim promjenama, cistama, fibroadenomima i sličnim stanjima koja ne zahtijevaju agresivno liječenje, već samo praćenje.
Benigne promjene koje mogu povećati rizik od raka dojke
Iako su benigne promjene na dojkama najčešće bezopasne, neka dobroćudna stanja ipak mogu biti povezana s povećanim rizikom od razvoja raka dojke. Ta se stanja klasificiraju u tri kategorije, ovisno o tome koliki je rizik:
- Bez povećanja rizika
- Blagi porast rizika
- Umjereni porast rizika
Stanja koja ne povećavaju rizik ili ga povećavaju blago, najčešće ne zahtijevaju dodatne dijagnostičke pretrage, osim redovitih pregleda dojki koje uključuju kliničke preglede, samopregled, mamografiju ili ultrazvuk dojki prema dobi i preporukama.
S druge strane, dobroćudne promjene koje nose umjereni porast rizika zahtijevaju pažljivije i češće praćenje. Liječnik može preporučiti redovitu mamografiju, ultrazvuk dojki ili magnetsku rezonancu dojki, osobito ako postoje i dodatni faktori rizika za rak dojke, poput pozitivne obiteljske anamneze ili genetske predispozicije.
Znakovi i simptomi benignih promjena na dojkama
Postoji puno različitih vrsta benignih stanja dojke koja mogu uzrokovati promjene u tkivu dojke. Ove promjene mogu zahvatiti žljezdano tkivo dojke, uključujući lobule i mliječne kanaliće ili stromalno tkivo dojke.
Benigne promjene dojke često se otkriju kao kvržice koje se mogu napipati rukom ili se uoče tijekom mamografije ili ultrazvučnog pregleda.
Najčešći simptomi benignih promjena na dojkama:
- bol, oticanje i osjetljivost dojki,
- kvržica u dojci ili ispod bradavice,
- iritacija kože na dojci,
- crvenilo ili ljuštenje kože bradavice ili dojke,
- uvlačenje bradavice ili bol u bradavici,
- iscjedak iz bradavice.
Važno je napomenuti da svi ovi simptomi mogu, ali ne moraju značiti rak dojke. Međutim, kako bi se isključila maligna bolest, nužno je napraviti daljnje pretrage i potražiti savjet liječnika.
Dijagnosticiranje benignih promjena na dojkama
Za dijagnosticiranje benignih stanja dojke koriste se iste dijagnostičke pretrage kao i za otkrivanje raka dojke. Iako se većina promjena na dojkama pokaže kao dobroćudna, važno je provesti detaljnu procjenu kako bi se isključila maligna bolest i odredilo daljnje praćenje.
Ciljevi dijagnostičkih pretraga su:
- Utvrditi je li promjena, izraslina ili kvržica u dojci zaista benigna,
- Procijeniti postoji li povećan rizik od razvoja raka dojke povezan s tom promjenom.
Pretrage za dijagnosticiranje benignih stanja dojke
Pretrage koje se koriste za dijagnosticiranje benignih promjena dojke obuhvaćaju različite metode koje pomažu razlikovanje dobroćudnih od zloćudnih promjena. Liječnik će koristiti niz dijagnostičkih metoda kako bi procijenio prirodu promjene u dojci i rizik od razvoja raka dojke.
Fizikalni pregled dojki
Liječnik će pregledati dojke, obraćajući posebnu pozornost na područje u kojem je uočena kvržica ili neka druga promjena. Također, pitat će vas o simptomima te obiteljskoj anamnezi, osobito u kontekstu rizika od raka dojke.
Slikovne pretrage
Najčešće korištene slikovne pretrage uključuju:
- Mamografiju – rutinski pregled dojki radi otkrivanja promjena u tkivu,
- Ultrazvuk dojki – učinkovit je za razlikovanje cista (tekućinom ispunjenih kvržica) od čvrstih tvorbi, što može ukazivati na fibroadenom ili rak dojke,
- Magnetsku rezonancu (MRI) – koristi se ako druge pretrage ne daju dovoljno informacija ili ako postoji sumnja na malignu promjenu.
Analiza iscjetka iz bradavice
Ako primijetite iscjedak iz bradavice, uzima se citološki bris za analizu. Ovaj postupak pomaže u otkrivanju stanica koje mogu ukazivati na maligneo ili benigno stanje.
Biopsija dojke
Ako su pretrage pokazale sumnjivu promjenu, potrebno je napraviti biopsiju dojke. Ovaj postupak uključuje uzimanje uzorka tkiva dojke, obično uz pomoć ultrazvuka, kako bi se dobio detaljan uvid u strukturu promjene.
U većini slučajeva, moderne tehnike snimanja dovoljno su precizne da razlikuju benigne promjene dojke od raka dojke. Ako postoji bilo kakva sumnja, liječnik će preporučiti biopsiju za točnu dijagnozu.
Ponekad, liječnik može preporučiti ponovni ultrazvuk dojki unutar šest mjeseci kao mjeru opreza, kako bi se pratila promjena na dojci.
Dobroćudna stanja dojke koja ne povećavaju rizik od raka dojke
Mnoge benigne promjene dojke ne povećavaju rizik od raka dojke i često nisu povezane s kasnijim razvojem maligne bolesti. Neka od ovih dobroćudnih stanja dojke mogu uzrokovati simptome poput bolova ili kvržica, dok se druga obično otkriju rutinskim mamografskim ili ultrazvučnim pregledima.
Iako većina tih promjena nije opasna, važno je redovito pratiti zdravlje dojki i obaviti preporučene preglede kako bi se isključile bilo kakve sumnje na rak dojke.
Ciste u dojkama
Ciste u dojkama su benigne kvržice koje imaju okrugli ili ovalni oblik i ispunjene su tekućinom. Otprilike 25% svih benignih promjena dojke su upravo ciste. One mogu biti male i neprimjetne ili dovoljno velike da se mogu napipati ili vidjeti tijekom ultrazvučnog pregleda dojki.
Ciste u dojkama mogu se pojaviti u bilo kojoj dobi, no najčešće su prisutne kod žena u četrdesetima. U više od polovice slučajeva, žene razvijaju višestruke ciste u dojkama. Ako je cista dovoljno velika da se može napipati, obično je okrugla, pomična i bezbolna na dodir. Međutim, ciste mogu uzrokovati bol i osjetljivost dojki, a simptomi se često pogoršavaju ili poboljšavaju u različitim fazama menstrualnog ciklusa.
Dijagnosticiranje cista u dojkama
Prilikom dijagnosticiranja cista u dojkama, liječnici nastoje utvrditi jesu li ciste jednostavne, složene ili komplicirane. Ultrazvučni pregled dojki ključan je u dijagnosticiranju, jer omogućuje precizno razdvajanje različitih tipova cista.
- Jednostavne ciste u dojkama imaju glatke, tanke, pravilno oblikovane stijenke i potpuno su ispunjene tekućinom. Ultrazvučni valovi prolaze kroz njih, što znači da nema čvrstih područja. Ove ciste uvijek su benigne i ne zahtijevaju daljnje pretrage osim povremenog praćenja.
- Složene ciste u dojkama imaju nepravilne ili nazubljene granice, debele stijenke i gušća područja unutar tekućine. Ova gušća područja odbijaju zvučne valove ultrazvuka. Ako se pojave takve ciste, često se izvodi aspiracija (pomoću tanke igle) kako bi se ispitala tekućina unutar ciste. Ako tekućina sadrži krv ili atipične stanice, možda će biti potrebno učiniti dodatne pretrage kako bi se isključio rak dojke.
- Kompleksne ciste u dojkama imaju većinu značajki jednostavnih cista, ali s ostatkom gušćih područja koja odbijaju ultrazvučne valove. Iako nemaju debele stijenke ili očite čvrste komponente poput složenih cista, možda će biti potrebne dodatne pretrage kako bi se isključila mogućnost malignih promjena.
Ako na vašem nalazu vidite termine poput "složena" ili "kompleksna" cista, zatražite specifične informacije o značajkama ciste. Većina ovih benignih cista ne predstavlja ozbiljan rizik, no liječnici će poduzeti potrebne korake kako bi isključili mogućnost prisutnosti raka dojke, uključujući punkciju u slučaju sumnje.
Liječenje i praćenje cista u dojkama
Za jednostavne ciste u dojkama liječenje najčešće nije potrebno, osim ako je cista velika, neugodna ili uzrokuje bol. U takvim slučajevima, liječnik može preporučiti aspiraciju ciste tankom iglom, čime se uklanja tekućina i ublažavaju simptomi. Ako se cista ponovno napuni, može se ponoviti ultrazvuk dojke ili mamografija te ponovno drenirati.
Kod kompleksnih ili složenih cista pristup je sličan. Ako je ultrazvukom potvrđeno da se radi o cisti liječnik može predložiti aspiraciju i analizu tekućine. Također, u tim slučajevima preporučuje se redovito praćenje ultrazvukom svakih šest mjeseci do godinu dana, kako bi se pravovremeno uočile eventualne promjene.
Ako tijekom praćenja liječnik primijeti da je cista promijenila oblik, veličinu ili strukturu, može preporučiti biopsiju dojke radi provjere je li čvrsti dio unutar ciste benigni. U rijetkim slučajevima, kada je potrebno, cista se može kirurški ukloniti ekscizijskom biopsijom.
Ako imate više cista u dojkama ili vam se često stvaraju nove, razmislite o tome da vas prati specijalist onkolog. To je osobito važno ako uz ciste imate i dodatne rizične čimbenike za razvoj raka dojke, poput pozitivne obiteljske anamneze. U takvim slučajevima, praćenje od strane stručnjaka može pružiti dodatnu sigurnost i pravovremenu reakciju.
Fibrocistične promjene u dojkama
Fibrocistične promjene dojke nastaju kada se u dojkama razviju ciste ispunjene tekućinom u kombinaciji s područjima fibroze. Fibroza predstavlja zadebljanje tkiva dojke koje se pod prstima može osjetiti kao kvržica čvrste ili elastične strukture.
Ove benigne promjene u dojkama su vrlo česte i ne povećavaju rizik od raka dojke. Procjenjuje se da otprilike polovica žena doživi fibrocistične promjene u nekom razdoblju života. Najčešće se javljaju kod žena u perimenopauzi, a povezane su s hormonalnim promjenama, osobito u oscilacijama razine estrogena i progesterona.
Simptomi fibrocističnih promjena mogu uključivati:
- Kvržice i oteklinu u jednoj ili obje dojke,
- Bol i osjetljivost dojki, osobito u predmenstrualnom razdoblju,
- Iscjedak iz bradavica koji nije uvijek loš znak, ali se preporuča praćenje.
Kako se dijagnosticiraju fibrocistične promjene dojke?
Dijagnoza se postavlja kombinacijom:
- Kliničkog pregleda dojki – liječnik palpira dojke i bilježi karakteristike promjena,
- Ultrazvuka dojki – koristi se za razlikovanje cisti i čvrstih tvorbi,
- Mamografije – osobito kod žena starijih od četrdeset godina ili ako postoji sumnja na druge promjene.
U rijetkim slučajevima, ako slika nije potpuno jasna, može se napraviti i biopsija dojke kako bi se isključile druge dijagnoze.
Je li potrebno liječenje?
U većini slučajeva, fibrocistične promjene u dojkama ne zahtijevaju liječenje. Međutim, ako su simptomi neugodni ili značajno utječu na kvalitetu života, kirurško uklanjanje može biti opcija. Kirurški zahvat obično se razmatra ako fibrocistične promjene izazivaju trajne bolove ili ako postoji sumnja u prirodu promjene.
Što učiniti ako imate neugodne simptome fibrocističnih promjena u dojkama?
Ako osjećate nelagodu, bol ili osjetljivost u dojkama, ovi savjeti mogu pomoći u ublažavanju simptoma:
- Koristite lijekove protiv bolova, poput paracetamola ili ibuprofena,
- Primjenjujte tople ili hladne obloge na dojke kada su najosjetljivije,
- Nosite udoban, dobro podstavljen grudnjak, idealno pamučni sportski grudnjak koji pruža dobru potporu,
- Smanjite unos kofeina, soli i masne hrane, jer neke žene primjećuju poboljšanje simptoma promjenom prehrane,
- Razgovarajte sa svojim liječnikom ako simptomi postanu izraženiji ili počnu ometati svakodnevne aktivnosti i kvalitetu života.
Izvor: breastcancer.org, hemed.hr, dabar, American Cancer Society, Cleveland Clinic, HZJZ
