Stereotaksijska biopsija dojke relativno je jednostavan postupak koji može biti koristan za postavljanje dijagnoze raka dojke, kako bi se liječenje započelo što je prije moguće. Kod ovog postupka koristi se mamograf kako bi se točno lociralo mjesto na kojem se nalazi sumnjiva tvorba i kao pomoć kod usmjeravanja igle za biopsiju. Obično se radi kada radiolog uoči sumnjivu, nepalpabilnu tvorbu na mamografiji. Nakon zahvata, uzorak se šalje u laboratorij na analizu kao i kod svake druge vrste biopsije. Postupak je niskorizičan i ostavlja minimalan ožiljak na mjestu biopsije. Sve o stereotaksijskoj biopsiji pročitajte u tekstu.

Erizipel je bakterijska infekcija kože koja se prepoznaje po ravnom, sjajnom, oštro izraženom crvenilu zahvaćenog područja kože. Oboljeli često pate od povišene temperature, zimice i općeg osjećaja slabosti. Ulazne točke za patogene su često male rane, ogrebotine ili oštećenja na koži. Budući da simptomi erizipela mogu biti slični drugim infekcijama kože, dijagnozu mora postaviti liječnik. Kako se erizipel često javlja nakon operativnog zahvata i disekcije limfinih čvorova te radioterapije, važno je njegovati kožu hidratantnim proizvodima, posebno ako se pojave oštećenja bilo koje vrste na koži. Osobito je važno paziti na kožu ruke na kojoj se pojavio limfedem.

Važan dio imunološkog sustava, koji se brine o uništavanju stanica raka, jesu limfni čvorovi. Iako je uvećanje limfnih čvorova najčešće rezultat upale ili infekcije, ponekad je to pokazatelj malignog procesa. Kod raka dojke, aksilarni limfni čvorovi prvi su do kojih dolazi drenaža iz dojke. Zbog toga se još nazivaju „čuvari“ ili „stražari.“ Kod operativnog zahvata raka dojke, radi se biopsija sentinel limfnog čvora (ili čvorova) kako bi se utvrdila proširenost bolesti u aksili. Ukoliko je sentinel negativan na maligne stanice, pokazatelj je to da se rak nije proširio na limfne čvorove. Kada se radi, na koji način, koji su nedostaci i prednosti pročitajte u tekstu.

Pagetova bolest je rijetki oblik raka dojke. Osnovna značajka je da zahvaća bradavicu, a ako se ne liječi i kožu dojke. Osim toga, ženama kojima je dijagnosticirana, često imaju i jedan ili više tumora u istoj dojci. Razlog zašto je zahvaćena bradavica, vjerojatno leži u tome što stanice raka iz tumora u dojci, mliječnim kanalićima putuju do bradavice. Simptomi su vrlo slični dermatološkim stanjima zbog čega Pagetova bolest često nije dijagnosticirana na vrijeme. Tek kada „infekcija“ ne reagira na liječenje, rade se dodatne pretrage kako bi se isključilo ili potvrdilo Pagetovu bolest. Sve o simptomima, dijagnozi, liječenju i prognozi pročitajte u tekstu.

Samopregled dojki jedna je od najvažnijih stvari koje možete napraviti i spasiti sebi život. Većina žena u nekom dijelu života ima kvržice u dojkama, no velika većina njih ne znači da imate rak dojke. Kvržice se najčešće događaju zbog hormonskih promjena ili su benigne prirode poput cisti i fibroadenoma, a moguće je i da su posljedica ozljede. Važno je redovito provoditi samopregled kako biste upoznali anatomiju svojih dojki i na vrijeme prepoznali bilo kakvu promjenu koja nastane. Ako nađete kvržicu u dojci, važno je ne paničariti, nego se što prije javiti svom liječniku koji će nakon pregleda odlučiti trebate li daljnje pretrage. Samopregled je praktična i besplatna metoda, stoga neka postane vaša rutina.

Otprilike deset posto svih karcinoma dojke čini lobularni rak. Kod ove vrste raka postoji dobroćudna promjena ili lobularni karcinom in situ (LCIS), kod kojega postoji rizik od nastanka invazivnog raka dojke. Invazivni lobularni rak dojke (ILC) uglavnom ne uzrokuje vidljive simptome ili su oni rjeđi, nego kod ostalih vrsta karcinoma. Uglavnom se otkrije na biopsiji koja se radi iz drugih razloga ili stanja pronađenih na dojci. Kada se jednom otkrije, mora se tretirati kao i svaki drugi oblik raka dojke. Kako se dijagnosticira, koji su mogući simptomi, stadiji i kako se liječi invazivni lobularni rak dojke, pročitajte u tekstu.

HER2, receptor humanog epidermalnog faktora rasta 2, je gen koji značajno može utjecati na razvoj raka dojke. HER2 proteini su receptori na stanicama dojke koji u normalnim okolnostima kontroliraju kako se zdrave stanice dojke dijele i rastu. Kada je rak dojke HER2 pozitivan, dolazi do brzog i naglog rasta stanica dojke koje postaju zloćudne i agresivnije. Vjerojatnije je da će se vratiti ili metastazirati, nego HER2 negativni rak dojke. Lijekovi za HER2 pozitivni rak dojke ne djeluju na onaj koji je HER2 negativan. Koji su testovi za utvrđivanje HER2 statusa, koliko su pouzdani, koje su terapije i nuspojave na lijekove pročitajte u tekstu.

Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice ili Dan mimoza obilježava se svake godine, treće subote u siječnju. Kao simbol borbe protiv raka vrata maternice izabrana je mimoza, jer predstavlja žensku snagu i slobodu, a sam cvijet pokazuje otpornost i snagu u hladnim uvjetima i time postaje simbol ženske snage, osvještavanja i prevencije raka vrata maternice. Ova vrsta raka specifična je po tome što je za njegov razvoj potrebno puno godina i nema vidljivih simptoma. Zato je važno prevenirati ga redovitim ginekološkim pregledima i odlascima na Papa-test.

Ki-67 je prognostički čimbenik kod karcinoma dojke, tj. prediktor agresivnosti tumora. Ki-67 je protein koji se nalazi u jezgri stanica raka. Postoji samo u stanicama koje aktivno rastu i dijele se. Zbog načina na koji stanice raka proizvode ovaj protein, viša razina je pokazatelj da stanice raka brzo rastu i dijele se. Što je veća vrijednost Ki-67, veći je postotak stanica tumora koje nekontrolirano rastu i dijele se. Iako su tumori s visokim postotkom Ki-67 povezani s većom agresivnošću, pozitivna strana je da su istraživanja pokazala kako dobro djeluju na kemoterapiju, jer ona napada sve stanice koje brzo rastu.

Luminalni tip B raka dojke zauzima otprilike dvadeset posto svih vrsta raka dojke. Ovaj podtip raka dojke dijagnosticira se obično u mlađoj dobi, nego luminalni tip A. Karakteristike su mu da je estrogenski ili progesteronski pozitivan, HER2 pozitivan ili negativan, gradus mu je veći i ima visoke razine proteina Ki-67. Liječi se prema smjernicama za kliničku dijagnostiku i liječenje raka dojke što uključuje operaciju, kemoterapiju, radioterapiju i hormonsku terapiju. Sve ostale informacije o ovom podtipu raka dojke pročitajte u tekstu.

Iako se dugo vjerovalo da je umjerena konzumacija alkohola zdrava za organizam, istraživanja sa sigurnošću pokazuju da konzumacija alkoholnih pića poput piva, vina i žestokih alkoholnih pića, povećavaju rizik od raka dojke s pozitivnim hormonskim receptorima, tj. hormonski ovisnog raka dojke. Redovita konzumacija alkohola povećava tjelesnu težinu, razinu estrogena u tijelu, utječe na gustoću tkiva dojki, ometa antioksidativni obrambeni sustav, a sve to povećava rizik od razvoja raka dojke. Konzumiranje alkohola ne znači da ćete dobiti rak dojke, a nekonzumiranje ne može jamčiti da nećete, ali reduciranjem konzumacije alkoholnih pića smanjit ćete rizik.

Već smo pisali generalno o podtipovima raka dojke, no sada ćemo se fokusirati na luminalni tip A raka dojke, koji je ujedno i najčešći tip. Najranija je to faza raka i ako se otkrije u ovoj fazi velika je vjerojatnost za potpuno izlječenje i mala je mogućnost za recidiv bolesti. Glavna značajka ovog tipa raka dojke je to što je hormonski ovisan, HER2 negativan, a ki67 je manji od dvadeset posto. Sve ovo je njegova prednost i ujedno znači manje invazivno liječenje, u većini slučajeva bez kemoterapije. Sve o njegovim karakteristikama, dijagnozi, simptomima i liječenju pročitajte u tekstu.

Rak endometrija je četvrta najčešća vrsta raka kod žena. Ono što ohrabruje je ako se otkrije na vrijeme, potpuno je izlječiv. Rak endometrija rijedak je u mlađih žena, obično se javlja nakon menopauze, a prosjek godina kada se otkrije je oko šezdeset. Kako ne postoji probir za rak endometrija, važno je reagirati na simptome koji nisu uobičajeni poput krvarenja nakon što ste ušli u menopauzu. Sve o simptomima, faktorima rizika za rak endometrija, stadiju bolesti i liječenju, pročitajte u tekstu.

Rak dojke ne pogađa samo žene, kao što se obično misli. Iako se kod muškaraca ova vrsta raka puno rjeđe javlja, ipak je prisutna. Najčešće se radi o hormonski ovisnom raku, kao što je to većinom i kod žena. Postoji niz čimbenika i rizika o kojima ovisi pojava raka dojke kod muškaraca i većina njih je vezana uz višu razinu estrogena. Važno je znati prepoznati simptome i rane znakove ove bolesti kod muškaraca, jer se najčešće otkrije u uznapredovaloj fazi. Zbog svega navedenog ova tema sve više privlači pozornost znanstvenika kao i javnosti, što je vrlo važno zbog podizanja svjesnosti, jer ne obolijevaju samo žene.

U prvom dijelu teksta o benignim promjenama na dojci pisali smo o njihovim znakovima i simptomima, cistama i fibrocističnim promjenama. U drugom dijelu teksta dotaknut ćemo se ostalih dobroćudnih promjena na dojkama, benignim stanjima koja su povezana s malim i umjerenim rizikom za razvoj raka dojke te promjenama na dojkama uzrokovanim upalama, infekcijama ili trudnoćom. Važno je i kako pratiti sve promjene koje se događaju, koliko često i koje preglede raditi. U smanjenju rizika od razvoja raka dojke može pomoći i promjena načina života.

U trenutku kada radimo samopregled ili se na rutinskom pregledu ultrazvukom i mamografijom pronađe promjena u dojci, gotovo uvijek pomislimo na rak dojke. Međutim, većina promjena ili kvržica na dojkama su benigne promjene. Iako su sličnosti u simptomima i izgledu velike, pretrage većinom pokažu da se radi o dobroćudnim promjena. Ipak, za vašu sigurnost i zdravlje potrebno je svaku promjenu ispitati do kraja i potvrditi da se ne radi o raku dojke. U prvom dijelu govorimo o znakovima i simptomima benignih promjena te o cistama i fibrocističnim promjenama.

Kalcifikati su male nakupine kalcija koje se mogu pojaviti bilo gdje u tkivu dojke. Ne možete ih osjetiti i ne uzrokuju bol. Vrlo su česti i obično su posljedica benignih promjena poput fibroadenoma, cisti ili operativnih zahvata i radioterapije dojke, a često se javljaju u menopauzi, posebno nakon pedesete godine života. Ipak, kalcifikati mogu biti i rani znak raka dojke. Ako postoji bilo kakva sumnja nakon mamografskog pregleda, potrebno je učiniti dodatne pretrage.

Kao i svaki oblik rijetkog raka dojke, upalni rak dojke ima posebne karakteristike, simptome i način liječenja. Kod ovog oblika raka prvi simptom nije kvržica kao kod ostalih, nego promjene na koži dojke i u njenom samom izgledu. Često se može zamijeniti za infekciju ili mastitis i pogrešno se liječi, što dovodi do kasnog otkrivanja kada je već u poodmaklom stadiju, što je znak njegove agresivnosti i težeg liječenja.

U subotu 19.11.2022. godine u knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu održat će se promocija knjige Ljiljane Pranjić “MOJI OŽILJCI MOJE POBJEDE”. Kupnjom knjige donirat ćete Zakladu Ljiljane Pranjić - živi svoje snove. Knjigu će predstaviti Ljiljanini najbliži prijatelji. Dođite, poslušajte, kupite i donirajte, budite prisutni u ispunjenju velike Ljiljanine želje.

Iako se često misli kako je rak dojke kvržica koja će se riješiti standardnim vrstama liječenja raka, istina je zapravo potpuno drugačija. Svaki tumor je kao otisak prsta, ima svoje karakteristike i individualan pristup liječenju. Specifičnost trostruko negativnog raka dojke je što spada u rijetke vrste raka. Iako su simptomi isti kao kod ostalih vrsta, liječenje se ne može provoditi kao kod njih, jer su mu karakteristike potpuno drugačije.

Rak ne bira dob. Rak nema kriterije, samo dođe. Kristina je imala samo dvadeset četiri godine kada je “došao.” Možemo samo zamišljati što osjeća mlada djevojka sa teškom dijagnozom, ali ona je sve proživjela i još proživljava. Tek sada nakon osam godina, kako sama kaže, kada je starija i zrelija shvaća što je prošla i zna da neki strahovi ostaju zauvijek. Kristina nas može puno toga naučiti, iako mlada, znala je što treba napraviti i tako sebi spasila život. Što nam je sve ispričala i što je osjećala pročitajte u našem tekstu i njenim ispisanim mislima.

Postoji nekoliko tumorskih markera koji su povezani s rakom dojke. Testiranje se provodi jednostavnim uzimanjem uzorka krvi iz vene na ruci. Osim nalaza tumorskih markera, potrebno je uzeti u obzir i rezultate drugih pretraga kako bi se moglo procijeniti događa li se nešto u organizmu. Kao što normalan nalaz tumorskih markera ne znači da nemate rak, isto tako povišen nalaz ne znači nužno da ga imate. Postoje razna dobroćudna stanja kod kojih su markeri povišeni.

HER2 i Ki-67 imaju veliki značaj i dio su svakog patohistološkog nalaza (PHD) biopsije ili nakon operativnog zahvata. Oba su proteini, ali se jedan nalazi i na zdravim stanicama dojke, a drugi samo u stanicama koje aktivno rastu i dijele se, tj. u stanicama tumora. Koji je njihov prognostički značaj i što znače za liječenje raka dojke pročitajte u tekstu.

Svaki patohistološki (PHD) nalaz sadrži informacije o hormonskom statusu tumora. Najčešći oblik raka dojke je hormonski ovisan o estrogenu ili progesteronu. Čak dva od tri tumora su pozitivna na hormonske receptore za estrogen ili progesteron. Tumor koji ne pokazuje ova obilježja nije hormonski ovisan i ne liječi se antihormonskom terapijom. Kako djeluju hormonski receptori, kod kojih se karcinoma koristi antihormonska terapija i koje su vrste pročitajte u tekstu.

Liječenje bilo koje vrste raka pa tako i raka dojke, nikada nije jednostavno. Svaka faza liječenje - operacija, kemoterapija, radioterapija i sve one koje dolaze nakon njih, donose razne nuspojave, a jedna od izraženijih je umor. Imunološki sustav sve je slabiji svakom od faza liječenja raka dojke, umor i iscrpljenost su sve jači. Potrebno je očuvati i fizičko i psihičko zdravlje, paziti na prehranu i baviti se fizičkom aktivnošću, kako bismo uspješno došli do kraja liječenja.

Kada dobijemo PHD (patohistološki nalaz) tumora nakon biopsije ili operativnog zahvata, mnogo je nepoznanica. Što je histološki gradus i koje su njegove značajke kod invazivnog raka dojke, što određuje agresivnost i koliko je gradus bitan kao prognostički čimbenik? Što nam o raku dojke govori nuklearni gradus, koliko je bitan za prognozu bolesti? Što je nuklearna invazija? Pročitajte u tekstu.

Definiranje raka dojke na molekularnoj razini odnosi se na vrstu prisutnih stanica i na obrazac ponašanja koje te stanice pokazuju. Svaka vrsta ili podtip raka dojke ponaša se i raste na različite načine. Određivanje molekularnog tipa raka važan je za liječenje kao i za prognozu bolesti.

Kada dobijemo nalaz patohistološke analize (PHD) tumora često smo izgubljeni u slovima, brojkama i rečenicama. Koji su stadiji raka dojke? Što je TNM klasifikacija karcinoma? Odgovori na ova pitanja važna su, jer pomažu u odluci o daljnjem liječenju.

Kada postoji sumnja na rak dojke, najsigurniji način za to dokazati je biopsija. Radi se ambulantno, pod lokalnom anestezijom i ne ostavlja posljedice. Uzorak uzet biopsijom šalje se na analizu, kojom ćemo dobiti konačni odgovor. Najčešće vrste biopsije su citološka punkcija i core biopsija.

U posljednjih nekoliko desetljeća, uz pomoć najnovije opreme, omogućeno je rano otkrivanje ove vrste raka i znatno je smanjena smrtnost. Zbog toga su samopregled, kao i ostali načini pregleda dojke često od životne važnosti i moraju postati rutina.

Kada čujemo da netko ima rak dojke, obično mislimo na kvržicu u dojci koja će se riješiti standardnim protokolom liječenja - operacija, kemoterapija, radioterapija. Međutim, priča i nije tako jednostavno, puno je vrsta raka dojke, kao i načina liječenja. U tekstu govorimo o rijetkim vrstama raka dojke.

Ako je karcinom "in situ" sami početak raka dojke, invazivni je idući i teži korak. Invazivni rak je onaj koji se proširio izvan mjesta nastanka, maligne stanice izašle su iz svoje čahure i proširile se po okolnom tkivu.

Kada kažemo da netko ima rak dojke, većina vjerojatno ne zna da postoje različite vrste i podvrste raka. Jedan od njih je “in situ” koji se smatra najranijim stadijem. Koje su vrste ovog oblika raka dojke i kako se liječe pročitajte u tekstu.

Uz redovite samopreglede i preventivne preglede poput ultrazvuka i mamografije, žene trebaju obratiti pozornost i na puno drugih simptoma koji se mogu povezati uz pojavu raka dojke kao i na faktore rizika za njegov nastanak...

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena. Nastaje kada se zdrave stanice iz dojke transformiraju u zloćudne, najčešće u kanalićima kojima...