Imunološki sustav i rak dojke I. dio
U trenutku dijagnoze raka dojke neminovno nam se nameću pitanja zašto je došlo do toga? Što je pošlo po zlu? Zašto sam ja dobila rak? Dug je proces od promjene zdravih stanica do zloćudnih, do raka. Njihova mutacija razvija sposobnost izbjegavanja imunološkog sustava. U prvom dijelu o imunološkom sustavu donosimo neke od odgovora kako se sve skupa događa, kako dolazi do stvaranja zloćudnih stanica i tumora.
Imunološki sustav, sustav je organa koji štiti organizam od napada stranih organizama (bakterija, virusa, gljivica). Kada ipak dospiju u organizam, imunološki sustav je taj koji će se pobrinuti da otkloni prijetnju.
Ako vam je dijagnosticiran rak dojke, vjerojatno se pitate zašto moj imunološki sustav nije zaustavio rast raka dojke? Kako će terapije za rak dojke utjecati na moj imunološki sustav?
Mogu li učiniti nešto da pomognem svom imunološkom sustavu da se riješi raka ili smanji rizik od povratka bolesti?
Dijagnoza raka dojke ne znači da je vaš imunološki sustav slab. Postoje dva važna čimbenika koja pomažu stanicama tumora da izbjegnu imunološki odgovor:
- Tumor je skup stanica koje su nekada bile normalne i zdrave. Prekancerozne pa čak i rane stanice raka dojke ne izgledaju puno drugačije od normalnih stanica. Nisu poput bakterija i virusa, što stvari čini izazovnijima za imunološki sustav. Međutim, kako se stanice pretvaraju u stanice raka, one oslobađaju proteine koje imunološki sustav može prepoznati kao antigene. Imunološke stanice kao što su T stanice i prirodne stanice ubojice (Natural killer cells - NK stanice) često reagiraju i zaustavljaju proces prije nego što se tumor razvije.
- Tijekom procesa nastanka tumora, stanice razvijaju sposobnost izbjegavanja imunološkog sustava. Rak dojke ne nastaje preko noći, razvija se kroz duže vremensko razdoblje. Kako zdrave stanice prerastaju u tumorske, one neprestano mutiraju ili mijenjaju svoje genetske informacije. Neke od tih mutacija imaju sposobnost izbjegavanja imunološkog sustava. Druge dopuštaju stanicama raka da ubrzaju svoj rast i razmnožavaju se puno brže nego normalne stanice što omogućava tumorskim stanicama da rastu nekontrolirano.
Određene terapije za rak dojke mogu oslabiti imunološki sustav, čime postajemo podložniji raznim infekcijama.
Kemoterapija ima najveći utjecaj na imunitet, ali i operacija i terapije zračenjem mogu utjecati na imunološki sustav. Moguće znakove infekcije trebali biste odmah prijaviti svom liječniku, osobito ako ste nedavno imali operaciju ili ste usred liječenja.
Važno je poduzeti sve što možete kako biste se zaštitili od infekcija, osobito ako je tijekom liječenja broj leukocita nizak, čime im postajete podložniji.
Osim toga postoji dugoročni rizik od infekcija, ako su vam tijekom operacije uklanjanja tumora dojke, uklonjeni i limfni čvorovi. Što je više limfnih čvorova uklonjeno, rizik od infekcije je veći. Rizik ne prestaje cijeljenjem ožiljka, niti završetkom liječenja. Infekcija može povećati rizik od nastajanja limfedema, tj. povlačenja limfne tekućine u ruku ili dojku i uzrokovati otekline.
Učestalo je pitanje osoba s dijagnozom raka mogu li išta učiniti kako bi ojačali svoj imunološki sustav, kako bi pomogli svom tijelu da se nosi s nuspojavama liječenja i smanjili rizik od povratka bolesti.
Ne postoje dokazi da išta možete učiniti da ojačate svoj imunološki sustav. Međutim, možete poduzeti korake kako biste mu pomogli da obavlja svoj posao.
Dovoljno sna, izbalansirana prehrana, tjelovježba i smanjenje stresa igraju važnu ulogu u normalnom funkcioniranju imunološkog sustava.
