gola žena sjedi okrenuta leđima na stolcu kao znak poticaja na pregled dojki za rano otkrivanje raka

FOTO: Jernej Graj

Rano otkrivanje i dijagnostika raka dojke – pregledi i pretrage

Kako se otkriva rak dojke i koji su pregledi potrebni? Saznajte kada se rade mamografija, ultrazvuk i MR dojki, čemu služe punkcija i biopsija te kada se preporučuje genetsko testiranje. Na jednom mjestu donosimo najvažnije informacije koje vam mogu pomoći da lakše razumijete cijeli postupak dijagnostike.

Mamo

23/10/2024

Posljednje ažuriranje: kolovoz 2026.

‍

Kako se otkriva rak dojke?

Rano otkrivanje raka dojke jedan je od najvažnijih čimbenika uspješnog liječenja. Iako se rak dojke najčešće javlja kod žena starijih od 50 godina, može se razviti i u mlađoj životnoj dobi.

Danas postoji više dijagnostičkih metoda koje liječnicima pomažu otkriti i procijeniti promjene na dojci. Neke se koriste za rano otkrivanje bolesti, druge za dodatnu obradu sumnjivih promjena, a neke za potvrdu dijagnoze.

U nastavku donosimo pregled najvažnijih pretraga, kada se koriste i što mogu pokazati.

‍

Samopregled dojki

Samopregled uključuje pregled cijelog područja dojki i pazuha jagodicama prstiju. Preporučuje se izvoditi ga najprije ležeći, a zatim stojeći, idealno pod tušem ili ispred ogledala. Osim samog pregleda, važno je vizualno uočiti jesu li dojke promijenile oblik, veličinu ili boju kože.

Preporučuje se samopregled provoditi jednom mjesečno. Žene koje imaju redovit menstrualni ciklus trebale bi ga raditi između 5. i 10. dana ciklusa, kada su dojke najmanje osjetljive. Žene u menopauzi mogu odabrati fiksni datum u mjesecu.

Samopregled nije zamjena za mamografiju, ultrazvuk ili liječnički pregled, ali je važna navika koja vam pomaže da na vrijeme reagirate. Ako primijetite novu ili neuobičajenu promjenu na dojkama, javite se liječniku kako bi procijenio je li potrebna daljnja obrada.

‍

Klinički pregled dojki

Klinički pregled dojki obavlja liječnik obiteljske medicine ili ginekolog. Najčešće je to prvi korak u dijagnostici kada žena uoči promjenu ili kada se javi na redoviti preventivni pregled.

Pregled se sastoji od dva dijela:

- Vizualni pregled: Liječnik promatra dojke tražeći promjene u veličini, obliku, simetriji te eventualno crvenilo ili uvučenost kože i bradavica.

- Palpacija (opipavanje): Liječnik pažljivo opipava tkivo obje dojke, pazušne limfne čvorove i područje iznad ključne kosti kako bi provjerio postoje li kvržice ili druga zadebljanja.

Ako liječnik tijekom pregleda uoči bilo kakvu sumnjivu promjenu, uputit će vas na dodatne slikovne pretrage (ultrazvuk, mamografiju ili MR). Iako klinički pregled ne može zamijeniti slikovnu dijagnostiku, neizostavan je dio procjene zdravlja dojki.

‍

Mamografija

Mamografija je rendgenska pretraga dojki koja koristi iznimno niske doze zračenja. Predstavlja zlatni standard u probiru i ranom otkrivanju raka dojke jer može uočiti mikrokalcifikate i sićušne tumore prije nego što se opipaju na samopregledu. Upravo je zato mamografija temelj Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj.

Tijekom snimanja dojka se nakratko pritisne između dvije ploče kako bi se dobila što jasnija i kvalitetnija snimka uz minimalnu dozu zračenja. Iako kompresija može biti kratkotrajno neugodna, sam pritisak traje svega nekoliko sekundi po dojci. Uz klasičnu digitalnu mamografiju sve se češće koristi i 3D mamografija (tomosinteza), koja snima dojku u slojevima i pruža detaljniji prikaz tkiva dojke.

Kao redoviti preventivni pregled mamografija se obično preporučuje ženama od 40. godine života. Kod mlađih žena s gušćim tkivom dojki prvi izbor je najčešće ultrazvuk, dok se mamografija u mlađoj dobi radi prema procjeni liječnika ili kod povećanog obiteljskog rizika.

Ultrazvuk dojki

Ultrazvuk je bezbolna i neinvazivna dijagnostička metoda koja koristi zvučne valove visoke frekvencije za stvaranje slike tkiva, bez ikakvog štetnog zračenja. Ultrazvučni pregled obuhvaća dojke i pazušne (aksilarne) limfne čvorove.

Koja je glavna uloga ultrazvuka?

- Razlikovanje vrsta promjena: Ako se na samopregledu ili mamografiji uoči kvržica, ultrazvuk pomaže u procjeni radi li se o cisti, dobroćudnoj solidnoj tvorbi (poput fibroadenoma) ili sumnjivoj promjeni.

- Prva metoda za mlađe žene: Kod mlađih žena tkivo dojki je žljezdano i gusto, zbog čega je ultrazvuk često prikladnija prva metoda pregleda.

- Dopuna mamografiji: Kod žena s gustim tkivom dojki ultrazvuk se izvrsno nadopunjuje s mamografijom.

Kada započeti?

Prvi preventivni ultrazvučni pregled preporučuje se napraviti između 25. i 30. godine života (jednom godišnje), dok se kod mlađih djevojaka radi prema potrebi ili ako u obitelji postoji povijest raka dojke.

‍

Magnetska rezonanca (MR) dojki

Magnetska rezonanca je iznimno osjetljiva dijagnostička metoda koja koristi snažno magnetsko polje i radiovalove za detaljan prikaz tkiva dojki, bez izlaganja zračenju.

Kada se koristi MR dojki?

- Visoki rizik i genetika: Kod žena s dokazanim genetskim mutacijama (BRCA1/BRCA2) ili izraženom obiteljskom anamnezom.

- Razjašnjenje sumnjivih nalaza: Kada mamografija i ultrazvuk ne mogu dati dovoljno jasan odgovor.

- Procjena proširenosti: Za precizno određivanje veličine i opsega tumora prije planiranja operacije.

- Provjera implantata: Za provjeru cjelovitosti silikonskih estetskih ili rekonstruktivnih implantata.

- Praćenje terapije: Za procjenu odgovora tumora na kemoterapiju ili ciljanu terapiju prije kirurškog zahvata.

Kako izgleda postupak?

Pregled je potpuno bezbolan i traje oko 30 minuta. Pacijentica leži na trbuhu na specijalnom stolu s otvorima za dojke. Tijekom pregleda u venu se najčešće aplicira kontrastno sredstvo (gadolinij) koje pomaže da se eventualno sumnjivo tkivo jasno uoči na snimkama.

‍

Punkcija i biopsija dojke

Punkcija i biopsija rade se kada mamografija, ultrazvuk ili magnetska rezonanca pokažu sumnjivu promjenu koju je potrebno dodatno ispitati. Za razliku od slikovnih pretraga, ovim se postupcima uzima uzorak stanica ili tkiva radi citološke ili patohistološke analize.

Kada se rade?

- Kada slikovne pretrage pokažu sumnjivu ili nedovoljno jasnu promjenu

- Kada je potrebno potvrditi ili isključiti rak dojke

- Kada je potrebno odrediti točnu vrstu tumora i biološke značajke za planiranje liječenja

Kako izgleda postupak?

Postupak se najčešće izvodi ambulantno, uz lokalnu anesteziju i pod kontrolom ultrazvuka.

- Citološka punkcija: Koristi tanku iglu za uzimanje uzorka stanica ili tekućine (npr. iz ciste).

- Core biopsija: Koristi nešto deblju iglu za uzimanje malog cilindra tkiva, što daje znatno više informacija patologu.

Većina žena zahvate podnosi bez većih poteškoća, a nakon njega su moguće blaga osjetljivost, bol ili manja modrica, koje obično prolaze kroz nekoliko dana.

‍

Koji je pregled dojki potreban i kada?

Ne postoji jedan pregled koji je najbolji za sve žene. Koja će se pretraga preporučiti ovisi o dobi, gustoći tkiva dojki, eventualnim simptomima, obiteljskoj anamnezi i procjeni liječnika. U praksi se ove metode često međusobno nadopunjuju kako bi se dobila što potpunija slika o promjeni.

- Samopregled dojki: Preporučuje se jednom mjesečno kako bi žene dobro upoznale svoje dojke i na vrijeme uočile eventualne promjene.

- Klinički pregled dojki: Pregled koji obavlja liječnik ako primijetite neobičnu promjenu ili u sklopu preventivnog pregleda.

- Ultrazvuk dojki: Prvi je izbor kod mlađih žena te kao pretraga za procjenu uočenih promjena.

- Mamografija: Glavna je metoda ranog otkrivanja raka dojke, osobito za žene starije od četrdeset godina te ključni dio Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

- Magnetska rezonanca (MR): Koristi se kod žena s visokim nasljednim rizikom (mutacije BRCA1 i 2), kod pacijentica s implantatima ili kada ultrazvuk i mamografija ne pružaju dovoljno jasne informacije.

- Punkcija i biopsija: Izvode se kada slikovne pretrage (mamografija, UZV, MR) pokažu sumnjivu promjenu i kada je potrebno uzeti uzorak tkiva za konačnu laboratorijsku analizu.

Ako niste sigurni koji je pregled pravi izbor za vas, razgovarajte s liječnikom. On će, prema vašoj dobi, zdravstvenom stanju i čimbenicima rizika, preporučiti pretrage koje su vam u tom trenutku najpotrebnije.

‍

Genetsko testiranje i BRCA mutacije

Genetsko testiranje iznimno je važan alat za procjenu rizika, rano otkrivanje i prevenciju raka dojke, osobito kod žena koje u obitelji imaju više slučajeva ove bolesti.

Što su BRCA1 i BRCA2 geni?

Testiranjem se analizira DNA kako bi se identificirale nasljedne mutacije u specifičnim genima. Najpoznatiji među njima su BRCA1 i BRCA2 – geni čije mutacije značajno povećavaju rizik od razvoja raka dojke i raka jajnika tijekom života.

Kome se preporučuje genetsko testiranje?

Genetsko testiranje može se preporučiti, među ostalim:

- Ženama koje u obitelji imaju više srodnika s rakom dojke ili jajnika (osobito u mlađoj dobi)

- Ženama s već potvrđenom obiteljskom mutacijom u BRCA1 ili BRCA2 genima

- Pacijenticama kojima je rak dojke dijagnosticiran u mlađoj životnoj dobi

Kako izgleda postupak?

Postupak se najčešće provodi uzimanjem uzorka krvi iz kojeg se u laboratoriju izolira i analizira DNA.

Svrha i genetsko savjetovanje

Rezultati testiranja omogućuju ženama s visokim rizikom donošenje informiranih odluka o ranijim i češćim kontrolama, uključujući MR dojki, preventivnim opcijama ili prilagodbi terapije ako je bolest već dijagnosticirana. Prije i nakon testiranja iznimno je važno proći genetsko savjetovanje sa stručnjakom kako bi se točno razumjelo značenje nalaza i sve dostupne opcije.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj

Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj provodi se od 2006. godine. Žene koje su obuhvaćene programom svake dvije godine dobivaju poziv na besplatnu mamografiju. Ideja je jednostavna – pronaći rak dojke što ranije, po mogućnosti prije nego što žena sama primijeti ili napipa bilo kakvu promjenu.

Tko dobiva poziv na mamografiju?

Trenutačno se na mamografiju pozivaju žene od 49 do 70 godina. Poziv stiže na kućnu adresu, pregled je besplatan i nije potrebna uputnica.

Zašto je važno odazvati se?

Rak dojke u ranoj fazi najčešće ne boli i ne mora davati nikakve simptome. Upravo zato mamografija ima važnu ulogu – može pokazati promjene koje još nisu dovoljno velike da bi se mogle napipati. Što se bolest ranije otkrije, veće su mogućnosti uspješnog liječenja.

Ako dobijete poziv na mamografiju, odazovite se. Pregled traje svega nekoliko minuta, a tih nekoliko minuta može biti izuzetno važno za vaše zdravlje.

Niste dobili poziv na mamografiju?

Ako imate između 49 i 70 godina, a u posljednje dvije godine niste dobili poziv na mamografiju u sklopu Nacionalnog programa, možete se javiti nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo.

‍