Kalcifikati – postoji li sumnja na rak dojke?

Kalcifikati su male nakupine kalcija koje se na mamografiji vide kao svijetle mrlje ili točkice na pozadini mekog tkiva dojki. Kalcifikati su čest nalaz mamografije, posebno nakon menopauze.

U većini slučajeva kalcifikati su benigni i nisu povezani s pojavom raka dojke. Kako ljudi stare, postoji više mogućnosti za benigne promjene stanica koje mogu dovesti do kalcifikata.

Benigni procesi koji mogu dovesti do kalcifikata:

- žljezdane stanice dojke koje luče kalcij u kanaliće,

- starije ozljede ili infekcije dojke,

- benigne promjene u dojkama kao što su fibroadenomi,

- ciste,

- provedena radioterapija dojke,

- nakupljanje kalcija u krvnim žilama unutar dojke.

‍

Ponekad, međutim, kalcifikati mogu biti pokazatelj razvoja raka. Mogu biti povezani s prisutnošću duktalnog karcinoma in situ (DCIS), ranog stadija raka koji ostaje unutar kanalića ili čak invazivnog duktalnog karcinoma, koji se proširio na okolno tkivo dojke.

Kada abnormalne stanice nekontrolirano rastu unutar kanalića, one se mogu zgusnuti toliko da neke od njih odumru, nakon čega otvrdnu i formiraju područja kalcifikata. Kada se pokažu na mamografiji, često imaju sumnjive karakteristike koje zahtijevaju daljnje pretrage.

Ako imate kalcifikate na nalazu mamografije, radiolog mora utvrditi imaju li karakteristike koje upućuju na karcinom. U tom slučaju, potrebne su dodatne pretrage.

Ipak, velika je vjerojatnost da će se kalcifikati pokazati kao rezultat benignog procesa.

Značajke kalcifikata – postoji li sumnja na rak?

Određene karakteristike kalcifikata mogu pomoći radiologu da procijeni jesu li rezultat procesa koji je: benigni, vjerojatno benigni ili upućuje na rak dojke. Ove klasifikacije se odnose na veličinu, izgled i način na koji su kalcifikati raspoređeni u dojci.

Benigni kalcifikati:

- veći su od pola milimetra,

- imaju dobro definirane rubove,

- nisu grupirani u jednom dijelu dojke.

Kalcifikati povezani s malignim procesom:

- svaki je manji od pola milimetra,

- razlikuju se po veličini i obliku,

- grupirani su u jednom dijelu dojke.

‍

Ukoliko su kalcifikati sumnjivi, potrebne su daljnje pretrage.

Ako su kalcifikati jasno locirani u koži, a ne u samom tkivu dojke ili unutar krvnih žila dojke, nema potrebe za daljnjim pretragama.

‍

Veličina kalcifikata

Prema veličini kalcifikati mogu biti:

Makrokalcifikati

Kalcifikati veći od pola milimetra, obično dobro definirani, često se pojavljuju kao linije ili točkice na mamografiji. Gotovo nikada nisu znak raka i nisu potrebne daljnje pretrage. Češći su kako žene stare, posebno nakon pedesete godine.

Mikrokalcifikati

Nakupine kalcifikata manje od pola milimetra koje nalikuju malim zrncima soli. Ni oni obično nisu problematični, iako njihov izgled može zahtijevati dodatne pretrage.

Ponekad može postojati mješavina makro i mikrokalcifikata.

‍

Izgled kalcifikata

Ako kalcifikati imaju standardan izgled, što znači da se ne razlikuju u veličini i obliku, vjerojatnije je da su benigni. Na primjer, makrokalcifikati koji se pojavljuju kao dobro definirane, prozirne kuglice, uobičajeni su kod žena starijih od pedeset godina. Obično su znak dobroćudnih stanja kao što je masna nekroza ili kalcificirana cista.

Veliki, grubi makrokalcifikati mogu biti fibroadenomi.

Glatki, štapićasti (linearni) kalcifikati koji ispunjavaju pojedinačne kanaliće, mogu biti znak njihove ektazije (proširenja), koje se javlja kada se kanalići koji vode do bradavice povećaju i napune tekućinom. Kalcifikati s masnom nekrozom obično su posljedica operativnog zahvata ili radioterapije dojke.

Mikrokalcifikati koji variraju u veličini i obliku su zabrinjavajući. Nazivaju se i pleomorfni kalcifikati i mogu biti grupirani u određenom području dojke. Oni mogu signalizirati prisutnost duktalnog karcinoma in situ (DCIS) te prisutnost invazivnog raka dojke.

‍

Rasprostranjenost i brojnost

Ako su kalcifikati koncentrirani u jednom segmentu dojke ili se razvijaju unutar specifičnog sustava kanalića, izazivaju veću zabrinutost.

Iako su mikrokalcifikati sumnjiviji, grupirane makrokalcifikate ili mješavinu mikro i makrokalcifikata, također treba dodatno provjeriti.

Ne postoje stroga pravila kada je riječ o rasprostranjenosti i broju, izgledu i veličini. Vaš liječnik donijet će odluku je li potrebna daljnja obrada na temelju mamografskih slika i radiološkog nalaza.

Procjena kalcifikata

Ako se na vašim mamografskim snimkama pojave kalcifikati, radiolog će nalaz usporediti s prethodnim mamografijama kako bi utvrdio jesu li kalcifikati novonastali ili, ako ste prije imali kalcifikate, jesu li promijenili karakteristike.

Radiolog će okarakterizirati kalcifikate kao:

- benigne - nisu potrebne daljnje pretrage,

- vjerojatno benigne – kontrolna mamografija za šest mjeseci, kako bi se utvrdilo ima li promjena u karakteristikama kalcifikata,

- sumnjivi kalcifikati – potrebne su dodatne pretrage.

‍

Po potrebi će se učiniti core biopsija, kojom se uzima komadić tkiva kako bi se utvrdilo postoje li maligne stanice u sumnjivom području. Često se koristi mamografski uređaj kako bi se izvršila biopsija kalcifikata, tzv. stereotaksijska biopsija. Ova vrsta pretrage radi se pod lokalnom anestezijom.

Prije stereotaksijske biopsije radi se ultrazvuk ili magnetska rezonanca. Iako se kalcifikati obično ne vide na ovim pretragama, one mogu otkriti sve promjene u dojkama koje bi mogle upućivati na rak, što pomaže u pružanju daljnjih smjernica za biopsiju.

Većina nalaza biopsije kalcifikata pokazuje benigni proces. Vjerojatno ćete dobiti preporuku da napravite kontrolnu mamografiju za šest mjeseci do godinu dana, kako bi se provjerilo ima li promjena u kalcifikatima. Ove preporuke ovise o specifičnostima rezultata biopsije, vašoj individualnoj situaciji i imate li čimbenike rizika za razvoj raka dojke.

Ako biopsija pronađe bilo kakve stanice abnormalnog izgleda (atipija), može se izvesti kirurška biopsija za što je potreban veći komad tkiva. Ukoliko se pronađe rak dojke, daljnje liječenje ovisit će o vašem PHD nalazu.

‍

Kalcifikati nakon liječenja raka dojke i kod visokorizičnih žena

Ako ste već imali rak dojke ili ste pod rizikom većim od prosjeka zbog obiteljske anamneze ili genetske mutacije, možda ćete biti više zabrinuti zbog pojave kalcifikata na mamografiji. Čak i u tim slučajevima, većina kalcifikata je benigna.

Liječenje raka dojke poput operativnog zahvata, rekonstrukcije dojke i radioterapije često uzrokuje oštećenje tkiva i stvaranje ožiljaka, što može dovesti do kalcifikata vidljivih na mamografiji.

Međutim, kalcifikati se uvijek moraju temeljito ispitati, posebno ako već postoji dijagnoza raka dojke ili pozitivna obiteljska anamneza. Vjerojatnije je da ćete raditi daljnje pretrage, nego žene koje imaju prosječan rizik za razvoj raka dojke.