Dijagnoza raka dojke – vodič kroz dijagnostiku, liječenje i podršku
Dijagnoza raka dojke u jednom trenutku promijeni sve. Donosi strah, pitanja i osjećaj nesigurnosti, ali i potrebu da se razumije što slijedi. U tekstu govorimo o svemu što žene najčešće prolaze od prvog nalaza do početka liječenja te o važnosti podrške na svakom koraku.
Suočavanje s dijagnozom raka dojke
Dijagnoza raka dojke predstavlja jedno od najtežih životnih razdoblja. U trenutku postavljanja dijagnoze često se javljaju osjećaji šoka i straha, a život se nerijetko dijeli na „prije“ i „poslije“ dijagnoze raka dojke.
U prvim danima nakon saznanja normalne su različite emocionalne reakcije od nevjerice, tjeskobe, ljutnje ili osjećaja emocionalne praznine. Ne postoji ispravan način suočavanja s dijagnozom raka dojke, svaka žena ima svoj tempo, svoje potrebe i svoj način nošenja s bolešću.
Rak dojke ne utječe samo na tijelo, već na cijeli život, odnos prema vlastitom tijelu, osjećaj sigurnosti i svakodnevno funkcioniranje.
U tom razdoblju važne su jasne i razumljive informacije, sigurnost da postoji plan liječenja te pravo pacijentice da donosi odluke bez pritiska i žurbe. Jednako je važna i podrška okoline i nema univerzalnog recepta, nekome je potreban razgovor, nekome praktična pomoć, a nekome mir.
Dijagnoza raka dojke ne definira ženu i ne oduzima njezin identitet, vrijednost ni dostojanstvo.
Dijagnostička obrada raka dojke
Kad se posumnja na rak dojke dijagnostička obrada provodi se postupno i ima svoj jasan redoslijed. Cilj dijagnostike raka dojke je što točnije utvrditi o kakvoj se promjeni radi i planirati daljnje liječenje.
Najčešće se započinje slikovnim pretragama - ultrazvukom dojki, mamografijom, a po potrebi i magnetnom rezonancijom. Ove pretrage mogu pokazati postoji li promjena koja izgleda sumnjivo.
Ako slikovni nalazi nisu uredni ili postoji sumnja na zloćudnu promjenu, sljedeći korak u obradi je uzimanje uzorka tkiva. To se najčešće radi punkcijom ili biopsijom dojke, ovisno o izgledu, veličini i položaju promjene.
Biopsija je ključni dio dijagnostike raka dojke. Uzorak tkiva šalje se na patohistološku analizu, a patohistološki nalaz (PHD) daje konačnu potvrdu dijagnoze raka dojke, kao i informacije koje liječnicima omogućuju planiranje liječenja.
Što pokazuje patohistološki nalaz raka dojke
Patohistološki nalaz (PHD) je nalaz uzorka tkiva uzetog biopsijom dojke ili tijekom operacije, koji se šalje na analizu patologu. Uzorak se obrađuje u laboratoriju gdje se detaljno ispituje pod mikroskopom.
PHD nalaz daje konačnu potvrdu dijagnoze raka dojke te daje informacije o samoj bolesti. Pokazuje o kojoj se vrsti raka dojke radi, koliko je tumor agresivan i kakva su njegova biološka obilježja, uključujući hormonske receptore (estrogen i progesteron), HER2 status i vrijednost Ki-67.
Na temelju patohistološkog nalaza o liječenju odlučuje multidisciplinarni tim u kojem su kirurg, onkolog, radiolog, patolog te po potrebi i drugi stručnjaci. Cilj ovakvog timskog pristupa je da svaka pacijentica dobije terapiju prilagođenu upravo njezinoj bolesti.
PHD nalaz nije samo papir s dijagnozom, već temelj na kojem se gradi cjelokupan plan liječenja raka dojke.
Pravo na drugo mišljenje
Rak dojke najčešće nije situacija u kojoj se odluke moraju donositi isti dan. Nekoliko dana, pa i tjedan ili dva u pravilu ne mijenja ishod liječenja, ali može utjecati na osjećaj sigurnosti i povjerenja. Iznimka su situacije u kojima je zbog agresivnosti bolesti ili općeg zdravstvenog stanja potrebno hitno započeti liječenje.
Drugo mišljenje može potvrditi da je predloženi plan liječenja raka dojke dobar, ali može otvoriti i dodatne terapijske mogućnosti. U mnogim slučajevima terapija se ne mijenja, ali pacijentica mirnije i sigurnije ulazi u proces liječenja.
Traženje drugog mišljenja nije znak nepovjerenja prema liječniku, uobičajena je praksa u onkologiji.
Liječenje raka dojke nije samo skup terapija, već proces u kojem pacijentica treba imati povjerenje, unutarnji mir i osjećaj da sudjeluje u donošenju odluka o vlastitom liječenju.
Očuvanje plodnosti kod raka dojke
O očuvanju plodnosti kod raka dojke važno je razgovarati odmah po saznanju dijagnoze, prije početka liječenja. Razlog je taj što neke terapije, poput kemoterapije i dugotrajne antihormonske terapije, mogu utjecati na rad jajnika i mogućnost buduće trudnoće.
Opcije očuvanja plodnosti najčešće uključuju zamrzavanje jajnih stanica ili embrija i primjenu lijekova za zaštitu funkcije jajnika tijekom liječenja.
O ovoj se temi ponekad ne razgovara dovoljno rano, najčešće zbog straha da se ne izgubi dragocjeno vrijeme i da se s liječenjem započne što prije.
Žena koja unatoč dijagnozi raka dojke razmišlja o majčinstvu u budućnosti zaslužuje otvoren razgovor o mogućnostima koje postoje, kako bi znala da ima izbor.
Kako se donosi plan liječenja raka dojke
Plan liječenja raka dojke gotovo nikada ne uključuje samo jednu terapiju. Liječenje može uključivati operaciju, kemoterapiju, zračenje, antihormonsku terapiju te ciljanu ili biološku terapiju, ovisno o vrsti tumora i njegovim biološkim karakteristikama.
Cilj liječenja raka dojke je izliječiti bolest kad god je to moguće ili je dugoročno držati pod kontrolom, uz što bolju kvalitetu života.
Liječenje raka dojke danas je izrazito individualno. Ne postoje dvije žene koje imaju potpuno isti plan liječenja, čak i kada dijagnoza na prvi pogled izgleda jednako.
Plan liječenja donosi se na temelju patohistološkog nalaza raka dojke, procjene proširenosti bolesti, ali i uzimajući u obzir dob i opće zdravstveno stanje pacijentice.
Donošenje odluke o operativnom zahvatu kod raka dojke
Operacija je često prvi korak u liječenju raka dojke, ali kod nekih žena prije kirurškog zahvata provodi se kemoterapija kako bi se tumor smanjio. Redoslijed liječenja ovisi o vrsti raka dojke i njegovim biološkim karakteristikama.
Odluku o vrsti operacije raka dojke ne donosi samo kirurg. Plan liječenja uvijek se razmatra timski na onkološkom konziliju.
Postoji više mogućnosti operativnog liječenja raka dojke. U nekim je slučajevima moguće ukloniti samo tumor i okolno tkivo uz očuvanje dojke (poštedna operacija), dok je ponekad, zbog veličine, položaja ili karakteristika tumora potrebna mastektomija, odnosno uklanjanje cijele dojke.
Tijekom operacije uklanja se i tzv. sentinel limfni čvor, a po potrebi i veći broj limfnih čvorova.
Rekonstrukcija dojke danas je sastavni dio liječenja raka dojke. Može se učiniti istodobno s operacijom uklanjanja tumora ili nakon završetka onkološkog liječenja. Neke žene odlučuju se za rekonstrukciju, dok je druge ne žele i obje su odluke potpuno ispravne.
Najvažnije je da žena razumije sve mogućnosti liječenja i da se odluka o operativnom zahvatu donosi zajedno s pacijenticom.
Briga o emocionalnom zdravlju
Dijagnoza raka dojke sa sobom nosi velik emocionalni teret. Strah, tjeskoba, panika, ljutnja, tuga, nevjerica, ali i osjećaj potpune praznine, sve su to emocije koje se mogu javiti nakon dijagnoze raka dojke.
Mnoge žene u tom razdoblju vlastite emocije stavljaju po strani, jer imaju osjećaj da moraju izdržati. Briga za djecu, obitelj, preglede i liječenje često ne ostavlja dovoljno prostora za njih same.
Psihološka podrška kod raka dojke izuzetno je važna, jer bolest ne pogađa samo tijelo, već i osjećaj sigurnosti i sliku o sebi. Razgovor s psihologom može pomoći u nošenju sa strahom i neizvjesnošću.
Veliku ulogu u podršci imaju i udruge pacijenata oboljelih od raka. One često nude besplatnu psihološku pomoć, individualna savjetovanja, grupne razgovore i razne aktivnosti.
Za mnoge žene posebno je dragocjen kontakt s drugim ženama koje prolaze slično iskustvo. Iako je moguće kroz liječenje raka dojke proći i sam, neusporedivo je lakše kada znaš da nisi jedina i da te netko razumije bez puno objašnjavanja.
Kako podijeliti dijagnozu raka dojke s bližnjima
Jedno od najtežih pitanja nakon dijagnoze raka dojke je kako i kada razgovarati o tome s bližnjima. Ne postoji pravi trenutak niti ispravan način za razgovor o toj temi.
Razgovor o dijagnozi često je emocionalno vrlo opterećujući. Uz vlastiti strah i nesigurnost javlja se i briga kako će reagirati ljudi koje volimo. Mnogim je ženama teže reći obitelji i prijateljima nego čuti samu dijagnozu.
Važno je znati da je dovoljno podijeliti onoliko informacija koliko u tom trenutku osjećamo da možemo. Neke žene žele reći samo osnovne činjenice, dok druge žele razgovarati potpuno otvoreno, i jedno i drugo je u redu.
Često pomaže, uz samu dijagnozu, reći i kako se osjećamo i što nam je u tom trenutku potrebno. Nekad je to razgovor, nekad tišina, nekad konkretna pomoć, a nekad samo da nas netko sasluša bez suvišnih savjeta.
Ljudi oko nas često žele pomoći, ali ne znaju kako. Kada jasno izgovorite svoje želje, skidate dio tereta i sa sebe i s njih.
Svakodnevni život tijekom liječenja raka dojke
Nakon dijagnoze raka dojke i tijekom liječenja svakodnevne navike se gotovo uvijek mijenjaju. Umor, nuspojave terapije i stalni stres oko pregleda i neizvjesnost može utjecati na san, apetit, koncentraciju, raspoloženje i razinu energije.
Žene u tom periodu shvate da više ne mogu funkcionirati istim tempom kao prije. To nije slabost, nego realnost liječenja raka dojke, tijelo troši veliku količinu energije na oporavak.
Zato se preporuča usporiti i birati ono što pomaže očuvanju snage. Redovito kretanje u mjeri koju tijelo dopušta može smanjiti umor, poboljšati raspoloženje i pomoći oporavku. Najčešće se preporučuju šetnje, lagane vježbe istezanja i blaga tjelovježba bez forsiranja.
Prehrana tijekom liječenja raka dojke također se često mijenja. Apetit i tolerancija hrane mogu varirati pa je važno slušati tijelo. Ne postoji savršena dijeta tijekom terapije, važnije je jesti redovito, dovoljno i onako kako u tom trenutku možemo.
Cilj u ovom razdoblju nije savršenstvo, već očuvanje energije i snage.
Vrijeme, strpljenje i podrška
Suočavanje s dijagnozom raka dojke nije proces koji se odvija brzo niti linearno. Bit će dana kada će sve djelovati jasnije i dana kada će se pitanja ponovno javljati. Važno je dati si vrijeme i dopuštenje da kroz liječenje raka dojke prolazite vlastitim tempom.
Ne morate znati sve odmah niti donositi sve odluke odjednom. Korak po korak uz provjerene informacije, podršku stručnjaka i prostor za sebe, moguće je pronaći put koji vam najviše odgovara.
Iako se ponekad može činiti da ste u svemu ovome sami, važno je znati da postoje ljudi, znanje i sustavi podrške koji vam mogu biti oslonac na tom putu.
Liječenje raka dojke nije utrka. To je proces u kojem tijelo i um trebaju surađivati, a ne se boriti jedno protiv drugoga.
